![]() |
||
Naš starine |
||
Iz "Virovitičkog zavičaja", broj 4. dne 25. svibnja 1900. Savezno sa viješću u prošlom broju našega lista o rietkom nalazu kremene sjekire iz predpovjesne dobe, mislimo, da ne će biti s gorega, nego u horu, da pobliže progovorimo širem obćinstvu o vriednosti takovih nalaza. - Svaki narod, od najmanjega do najvećega, trsi se, da je svestrano na čistu o prošlosti naroda, kojemu pripada. - Stoga njegovi učenjaci neumorno premeću stare hartije, traže nadgrobne spomenike, premeću stare grobove i dr., da unesu novu koju zraku svjetlosti, koja bi razsvietlila mnogu još tamnu točku u poviesti njihova naroda. Na temlju dosad istraženoga znamo, da je čovjek u Europi davno prebivao, davno prije nego o tom ima ikakovih bilo ustmenih bilo pismenih predaja. - Saznajemo to po ostatcima njegovih stanova, po stvarima, koje je, rabio, a mnogo i po grobovima, u kojima je metao pokojnicima priloge na put u drugi sviet. - Tih stvari nije sasma nestalo, a nađu se danas ili slučajno ili namjerice pri izkapanju, te se brižno sabiru u muzeje. - Tako doznajemo za ljude, koji nisu poznavali ni kovina, ni domaće životinje, ni žita. Kako su im bile nepoznate kovine, to su pravili oružje od kremena i kosti. Najobičnije se nađe danas sjekira, nož, svrdao i šiljci za strjelice. - Stanovali su u to doba ljudi u špiljama i rupama u zemlji. Uza zvjerad, kakove danas ima, živio je tu i nosorog, sob, veliki medvjed, pak mamut (veći od slona). Kosture ovih životinja nalazimo danas skamenjene. - Čovjek se u to doba bavio lovom, te tako živio hraneć se mesom divljači i odievajuć se krznom. Kasnije se taj narod počeo izvlačiti iz špilja, te pravio na jezerima kućice na stupovima od pletera, a mazao ih ilovačom. - Pod konac toga doba počeli su od ovčje vune i lana tkati odjeću. - Sve to davno doba zovemo kameno doba. Dugo je čovjek bio upućen na kamen, dok se nije počeo upoznavati s rudama, koje su mu onda nadomjestile kamen. Bio je to tuč, smjesa bakra s kositerom. Stoga to doba zovemo tučano doba. Pravio je od njega ne samo nuždno oružje, nego i nakit, kao igle, narukvice, ogrlice, itd. Za dobe rimskoga gospodarstva prodrlo je u našu domovinu na stotine raznih stvari, koje je stvorila rimsku kulturu. - Mnogo već ima zlatnih i staklenih predmeta, ter trgovaca. - No premoć rimskoga gospodstva podleže napokon moralno jačim narodima; naime germanskim, a kasnije i slovjenskim. Opaža se, kako već kršćanstvo udara tomu dobu svoj biljeg krst.
|
||